Fina motorika odnosi se na sposobnost preciznog korištenja malih mišića, posebno u rukama i prstima, za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Razvijanje fine motorike ključno je za aktivnosti poput pisanja, rukovanja predmetima, oblačenja, hranjenja i drugih zadataka koji zahtijevaju preciznost. Ona djeci omogućuje da postanu samostalna u svakodnevnim životnim aktivnostima, a osim toga dobro razvijena fina motorika doprinosi i socijalnim vještinama, koncentraciji i emocionalnoj stabilnosti jer djeca osjećaju kontrolu nad svojim tijelom.
Razvoj fino - motoričkih vještina počinje već u ranoj dobi i prolazi kroz različite faze:
Novorođenčad (0-3 mjeseca): Bebe u ovoj fazi uglavnom koriste cijeli dlan za hvatanje predmeta. U ovoj fazi novorođenčad razvija osnovne refleksne pokrete, kao što je refleks hvatanja (ako se nešto stavi u ruku djeteta, ono automatski stisne prste). Djeca u ovoj fazi polako počinju učiti kontrolirati pokrete svojih ruku, no ti pokreti su još uvijek nesvjesni i neprecizni.
Rana dojenačka dob (3-12 mjeseci): Bebe počinju razvijati sposobnost da prsti ruke budu svjesno usmjereni prema predmetima i objektima, a početak je i sposobnost hvatanja igračkice i pomicanja prstiju. Oko 8. mjeseca, bebe počinju razvijati preciznije sposobnosti hvatanja, koristeći palac i kažiprst (tzv. "pincetni hvat"). Ovo je ključni korak u razvoju fino- motoričkih vještina jer im omogućuje da uzmu sitne predmete poput hrane ili kockice. Bebe počinju aktivno istraživati predmete oko sebe, držeći ih i premještajući, što je temelj za razvoj kasnijih vještina poput slaganja objekata.
Dječja dob (1-3 godine): U ovoj fazi djeca počinju koristiti ruke za manipulaciju objektima, poput slaganja blokova, kockica, okretanja stranica knjige ili pokušaja držanja pribora za jelo. Počinju usavršavati svoje sposobnosti korištenjem rukohvata i držanjem malih predmeta, poput malih kuglica ili igračaka.
Predškolska dob (3-6 godina): U ovoj fazi djeca počinju crtati osnovne oblike poput krugova, linija i spirala. Također počinju koristiti škare za rezanje papira, što zahtijeva veliku preciznost u rukama. Djeca u ovoj fazi počinju raditi na osnovnim zadacima samostalnosti, poput oblačenja, vezanja cipela i korištenja pribora za jelo. Postaju sposobna uskladiti pokrete ruku i očiju, što im omogućuje preciznije crtanje, korištenje škarica, pišu osnovne crte i obavljaju druge fine motoričke zadatke.
Školska dob (6+ godina): Jedan od ključnih koraka u ovoj fazi je razvoj sposobnosti za pisanje. Djeca počinju učiti i usavršavati tehniku držanja olovke, pisati slova i brojeve. Postaju sposobna obavljati složenije zadatke kao što su rezanje složenijih oblika, sastavljanje slagalica, korištenje alata (tipkovnica, olovka) te razvoj preciznosti u svakodnevnim aktivnostima. Veća je samostalnost u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, poput vezivanja vezica, brige o osobnoj higijeni i oblačenju.
Uloga fine motorike u razvoju djeteta
Samostalnost: Fina motorika omogućuje djeci da postanu samostalna u obavljanju svakodnevnih zadataka, kao što su oblačenje, hranjenje i osobna higijena. Razvijanje tih vještina važno je za djetetovo samopouzdanje i osjećaj postignuća.
Kognitivni razvoj: Korištenje fine motorike često je povezano s razvojem kognitivnih vještina. Djeca koja vježbaju fino motoričke vještine obično razvijaju bolju koncentraciju, pamćenje i sposobnost razmišljanja. Na primjer, aktivnost poput slaganja kockica potiče dijete da razmišlja o obliku, veličini i usklađivanju objekata.
Socijalni razvoj: Fina motorika igra ključnu ulogu u socijalnim vještinama, jer djeca koriste ruke u interakcijama s drugima (npr. tijekom igre s prijateljima ili učenju suradnje pri zajedničkom stvaranju nečega).
Emocionalni razvoj: Djeca koja uspješno svladaju fine motoričke vještine obično razvijaju bolje samopouzdanje i emocionalnu stabilnost. Mogućnost uspjeha u zadacima poput crtanja ili slaganja kockica djeci donosi osjećaj postignuća.
Razvoj fine motorike i neuroplastičnost
Fina motorika također je važna za neuroplastičnost, jer je sposobnost mozga prilagoditi i reorganizirati kroz iskustvo. Redovite vježbe i zadaci koji uključuju fino-motoričke aktivnosti mogu pomoći djetetovom mozgu da se razvije i stvori nove veze između neurona, čime se poboljšava motorička koordinacija i preciznost.
Razvoj fine motorike u radnoj terapiji
Neki poremećaji i teškoće mogu usporiti ili otežati razvoj fine motorike kod djece koja imaju npr. dispraksiju koja se manifestira kao teškoće u koordinaciji pokreta i obavljanju uobičajenih zadataka poput oblačenja ili pisanja. Djeca s ADHD-om, autizmom ili cerebralnom paralizom često imaju poteškoće u razvoju fino motoričkih vještina zbog izazova u procesuiranju senzoričkih podražaja, ograničene kontrole nad mišićima ili poteškoće s pažnjom i koncentracijom. Stoga radni terapeuti koriste različite strategije kako bi potaknuli razvoj fine motorike kod djece kao što su:
Aktivnosti s igračkama: Igračke poput kockica, slagalica i manipulativnih igrački potiču djecu da koriste prste za usmjeravanje, preslagivanje i oblikovanje.
Kreativni zadaci: Aktivnosti poput modeliranja gline, slikanja, bojenja i crtanja potiču djecu da razvijaju fine motoričke vještine u sigurnom i zabavnom okruženju.
Korištenje pribora: Učenje korištenja pribora za jelo, olovke i škare pomaže djeci da razviju preciznost pokreta.
Aktivnosti svakodnevnog života: Pomoć u oblačenju, vezanju cipela, čišćenju i drugim zadacima svakodnevnog života jača fine motoričke vještine.
Zaključak
Razvoj fine motorike od esencijalne je važnosti za svakodnevne aktivnosti, kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj djece. Ako se primijeti kašnjenje ili problemi u razvoju fine motorike, rana intervencija i terapija mogu značajno pomoći djeci da postignu potrebnu razinu samostalnosti i uspjeha u društvenim i obrazovnim okruženjima. Kroz različite aktivnosti i terapije, djeca mogu poboljšati svoje fine motoričke vještine i postići veću koordinaciju i preciznost, što doprinosi njihovom cjelokupnom razvoju.
Izvori:
Case-Smith, J. i O'Brien, JC (2015). Radna terapija za djecu i adolescente. Elsevier Health Sciences.
Miller, LJ, i Anzalone, ME (2008). Senzorna integracija i dijete. Zapadne psihološke službe.
Pfeiffer, B. i Kinnealey, M. (2003). Razvojni aspekti senzorne integracije i fine motorike. Occupational Therapy Journal of Research, 23(4).
Schaefer, B. (2006). Razvoj fine motorike. Journal of Early Childhood Education Journal, 34(2).
Add comment
Comments