Još je poznata kao osjetljivost na dodir, taktilna osjetljivost i taktilna obrana. Najčešće viđena kod djece koja prekomjerno reagiraju na senzorni unos, taktilna obrana može povećati osjećaj tjeskobe i ometati svakodnevno funkcioniranje.

Radna terapija je klijentu centrirana zdravstvena profesija koja promovira zdravlje kroz aktivnosti. Primarni cilj terapije radne je omogućiti osobi sudjelovanje u aktivnostima svakodnevnog života. Radni terapeut postiže cilj kroz rad sa ljudima i zajednicom kako bi unaprijedio njihovu sposobnost za sudjelovanje u aktivnostima koje oni sami žele, u aktivnostima koje moraju izvoditi ili se od njih to očekuje. Također radni terapeuti djeluju kroz modifikaciju aktivnosti ili okoline radi bolje podrške izvođenja aktivnosti. Podjela aktivnosti odnosi se na samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme. Terapeut svako izvođenje aktivnosti pomno promatra te provodi  analizu aktivnosti  – glavni alat radnog terapeuta. Analiza aktivnosti je rastavljanje nekih aktivnosti na korake, a svaki korak ima svoje komponente.

Gruba motorika je sposobnost korištenja velikih mišića za stajanje, hodanje, skakanje, trčanje i drugo. Ove vještine počinjemo učiti od samih početaka. Bebe uče od kontrole vrata do okretanja na stranu, puzanja, sjedenja i stajanja, a kako bebe rastu, uče hodati, trčati i skakati. Razvijaju ravnotežu tijela; snagu mišića i koordinaciju različitih dijelova tijela. Važno je naglasiti da na grubu motoriku utječu mišićni tonus, snaga i koordinacija. Razvoj grube motorike je od velike važnosti u razvoju djeteta, jer se na njega naslanja daljnji razvoj fine motorike.  Svakodnevne životne aktivnosti ovise o gruboj motorici kao io finoj motorici. Obje ove vještine pomažu nam u ispunjavanju naših svakodnevnih zadataka i izazova.

Znate li činjenicu da senzorna integracija počinje još u majčinom trbuhu i nastavlja se razvijati nakon poroda? Ona zapravo omogućuje djetetu da nauči puzati, igrati se, prihvaćati igračke i stvari. Razdoblje senzomotoričkog razvoja je do 7 godina pa je vrlo važno pratiti razvoj djeteta kako biste na vrijeme uočili potencijalno odstupanje ili rizik te ga potaknuli na različite aktivnosti. 

Senzorna integracija počinje vrlo rano, još u majčinom trbuhu i nastavlja se razvijati i dalje, nakon poroda. Ona nam daje mogućnost da možemo puzati, igrati se, hvatati igračke/stvari. Dijete u razdoblju od treće do sedme godine polako postaje senzomotorička zrela osoba. Tih prvih sedam godina naziva se razdobljem senzomotoričkog razvoja, te tada postupno, socijalni i kognitivni odgovori, kroz igru ​​i zabavu, prevladavaju neke senzomotoričke aktivnosti.